Apsolutno svi ljudi prezimena Viduka, potječu iz naselja Pridrage odnosno Novigrada u sjevernoj dalmaciji. O još ranijem porijeklu Viduka nadam se doprinosu nekoga tko možda zna nešto više o ovoj temi, odnosno da možemo otvoriti nekakvu raspravu na tu temu. Prvi spomen prezimena Viduka nalazi se na popisu mletačkog katastra iz 1704. za zadarski okrug. (Rimac i Mladineo) Na tom popisu Ivan Miletić rečeno Vidouich (Iuanne Milletich detto Vidouich) kasnije Viduka navodi se kao glava obitelji te kapetan satnije teritorijalne obrane odnosno novigradske cernide Mletačke Republike. Ivan Miletić (Viduka) jedini je evidentirani sin Grubiše Miletića koji se navodi kao član novigradske "Bratovštine blažene divice Marije", u prvoklasnom povijesnom dokumentu iz 1686. kojeg je transkribirao i opisao Božidar Finka. U glagolskim maticama novigradske župe, što knjige rođenih, što vjenčanih moglo bi se možda vratiti još jedno koljeno unatrag. Nakon Ivana Miletića Viduke, u latiničnim maticama župe navode se još 2 mlađa koljena s kombiniranim prezimenom Miletić Viduka, kada prezime (sredinom 18-og stoljeća) u potpunosti prelazi u Viduka te se prethodno ime roda izostavlja.
S prikupljenim informacijama iz povijesnih izvora (uglavnom iz Državnog arhiva u Zadru) u kombinaciji s narodnom predajom (razgovor s nekolicinom starijih mještana) došao sam do zaključka da su se Viduke odnosno Miletići doselili s područja južne Like nakon ili tokom kandijskoga rata. (1645-1669) Prvi doseljenici na opustošeno područje zaleđa Novigrada (uništeno i napušteno naselje Sumartin, Martindol), točnije pri samom dolu, sjeverno od područja crkve Sv. Martina, takozvani novigradski stanari ili zaseok stanar kako se danas naziva taj lokalitet u selu, doselili su se rodovi Bunjevaca krmpoćana. (Babičići/danas Babići, Čulinovići/Čuline, Miletići/Viduke) Osim njih tamo su bili prisutni Narančići, Klapanovići/Klapani, Oštrići te Buljati koje nažalost ne mogu povezati s rodom Bunjevaca krmpoćana, ukoliko netko zna nešto više o tim prezimenima cijenim svaki doprinos. O Bunjevcima krmpoćanima ima podosta literature, što online, što fizički u arhivima i knjižnicama. Ukratko pretpostavlja se porijeklo iz Hercegovine, točnije okolice Dobrog sela ili Buhova u blizini Čitluka i Širokoga Brijega. Nažalost nemam fizički poveznicu odnosno neku vrstu zapisa prijelaza Bunjevaca Krmpoćana iz Like na područje Novigrada. Tu je u priču uskočila narodna predaja te priče starijih sumještana o dolasku preko Velebita i Kunare (Brdo Kunovac iznad Karinskoga mora). To se poklapa s migracijskim putevima Bunjevaca krmpoćana pa sam sklon toj teoriji. Ipak postoji još jedna mogućnost i teorija također povezana s migracijama Bunjevaca iz Hercegovine u Dalmaciju. Moguće je da su se Krmpoćani nakon naseljavanja današnjega Zelengrada, razdvojili u migracijskim putevima. Naime tokom 1500tih u bijegu pred Turcima uspostavili su veliko naselje Krmpote na području današnje Medviđe i Zelengrada. Veliki dio tih krmpoćana iselio se je na imanja Zrinskih-Frankopana u zaleđu Senja pa su od tamo postupno razgranali. (postoje zapisi o Miletićima, Babićima i Čulinama u tim migracijama) Unatoč tome, zbog velikog nataliteta i kulture Bunjevaca nije nemoguće da su ti rodovi bili veći u broju pa da je dio otišao u Liku dok su drugi ostali na području Medviđe i Zelengrada, pa su kasnije bili u službi matologa Osmanskog carstva. Naime Bunjevci Krmpoćani kao vješti ratnici su kroz 17-to stoljeće igrali za sve tri sukobljene strane, Austrougarsku, Mlečane te Osmanlije uzimajući u obzir samo svoju sigurnost i opstanak. Tako da postoji izražena mogućnost naseljavanja područja Novigrada prilikom opsade Novigrada od strane Turaka 1647. Te kasniji prelazak na mletačku stranu prilikom vraćanja Novigrada pod mletačku kontrolu pola godine nakon. Isto tako moguće je da su isti već ranije bili naseljeni u bliskom zaleđu Novigrada s obzirom na to da je tu bila granica među turcima i mlecima i 100 godina prije. Svakako je u određenom trenutku došlo do mijenjanja odanosti među zaraćenim stranama. Ukratko bi to bilo to o porijeklu Viduka te njihovom nastanjivu na područje plodne doline u zaleđu Novigrada. Nadam se doprinosu drugih istraživača obiteljske povijesti. Nije isključeno da jednog dana napišem i neku vrstu znanstvenog rada na ovu temu s obzirom na pojačano istraživanje mletačke domumentacije za područje sjeverne dalmacije u zadnjih 10ak godina.
S poštovanjem Bruno Viduka