Dragi citatelji ,na pocetku citanja o
objasnjenju podrijetla prezimena Radilj zelio bi vas podsjetiti na jednu
povjesnu cinjenicu i proces nastanka prezimena.Na pocetku covjek je imao
samo ime koje je dobio po svom mjestu boravka i vrsti posla kojim se
bavio.Kako je covjek drustveno bice on se udruzivao i poduzimao odredjene
zajednicke interesne radnje a u konacnici proizvodio proizvode i na taj nacin
bio obvezan visak svojih proizvoda davati religijskim zajednicama kojim je
pripadao a asnije s razvojem i rastom proizvodnje pripao je drustvenom davanju
poznatom po imenu porez . No, vratimo se nakratko u povijest i
vrijeme tada Crvene Hrvatske ,Dubrovnika i Hercegovine kojim je vladalo
Osmansko carstvo .Osmansko carstvo (na osmanskom turskom: Devlet-i
Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom
turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država,"
ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi
nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo
koje je 1299. godine
osnovao Osman I. Na Bliskom
Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u
današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i
jugoistočnoj Europi između 14. i 20.
stoljeća. U 16. i 17. stoljeću,
Osmansko Carstvo bila je jedna od najjačih država na
svijetu a njegova
uprava vec tada imala svoj posebni sustav oporezivanja svojih podanika
poznat kao Harač . Harač je bio osobni porez, glavarina u Osmanskom carstvu.
Naplaćivao se je od svake nemuslimanske glave, kao vrsta otkupa od ropstva.
Davao je pravo na osobnu i imovinsku sigurnost. Harač je bio dokaz vjernosti
sultanu pa kad bi neka pokrajina uskratila harač često bi počinjale bune. Harač se je dijelio po visini na
tri klase: sala(visoki), evsat (srednji), i edna (niski). U početku je harač
bio zemljarina ali se ubrzo stopio s glavarinom (džizija) a s kojim su opremali
i gradili svoju vojsku, administraciju i cjelokupno carstvo.U tim okolnostima
tu radnju su primjenili i u spomenutim podrucjima i sire.pa tako dolazimo
i do dva izvorna zapisa o prvim spomenima danasnja prezimena radilj a tada
imena Radilja .Prvi puta napisan
u njihovim pribiljezbama tko sve i koliko mora platiti poreza tj. haraca
a objavljen i predstavljen u:
Defter za
Hercegovinu 1477. g. - kraci izvodi i napomene
Orijentalni Institut u Sarajevu
POIMENICNI
POPIS SANDZAKA VILAJETA HERCEGOVINA
Radilja i vjerovatno drugi iz mjesta najvjerovatnije nisu mogli
ili htjeli platiti sto je od njih tad Osmanlijska vlast potrazivala pa su se
dali u zbijeg i potragu za novim mjestima zivljenja.Nije poznato dali je pri
toj odluci bilo i sukoba sa vlastima ili su se mirno razisli.U avakom slucaju
jedni sa imenom Radilja krenuli su na poluotok
Peljesac i postali Radulj, neki su
isli u Grad i postali Radelj..Radeljic,Radeljevic ..jedni su se odlucili ici u
krajinu Imotski i upisali se kao Radalj,Radaljac,Radiljevic i konacno neki u
Bosnu sve do Bosanske Posavine i dobili prezime Radilj Ime Radilja na
putu kroz Bosnu ostavio je vise tragova svoga
zivota u njoj .pa tako danas imamo Radalj Planine,.Radilje Planine(1287 m
n.v.),Radilj izletiste
.Drugi izvor imena Radilja nalazimo u djelu
BOŠNJACI ISTOČNO OD DRINE U XV i XVI
STOLJECU Osmanski katastarski popisi.
To
su dokumenti prve, znači najvažnije, kategorije kako se to kategorizira u strucnim krugovima
То је devet osmanskih katastarskih Popisnih knjiga
. Prva је iz 1476. god. а posljednja је iz 1572. god. U svakom tom
popisu detaljno је popisano svako naselje, svako domaćinstvo sa imenima svih
punoljetnih muških stanovnika, sve ono što se tada proizvodilo u tim mjestima,
uz masu drugih izuzetno vrijednih podataka. Osmansko Carstvo bilo је ро mnogim stvarima, posebno u
oblastima administrativne uredenosti, skladno uređen sistem. Uz to ono је imalo izuzetno razvijen sistem u sferi
feudalnih odnosa. Dio tog sistema bili su i katastarski popisi stanovništva i naselja svih dijelova carstva . Ovi popisi su sadržavali evidenciju
svih naselja na popisivanom području, zatim evidenciju svih punoljetnih muških
stanovnika sa imenom njihovog оса, zatim potpun popis svega onoga što se u to
vrijeme proizvodilo u tom naselju, kolike su poreske obaveze svakog naselja,
kao i niz drugih, izuzetno važnih podataka. Istoj kategoriji dokumenata
pripadaju i:Osmanski katastarski popis hercegovačkog sandžaka iz 1477. god.
Odrednicom npr Krstjanin označen je pripadnik krscana vjere koji
je naseljavao prostrane dijelove Balkana. Napis Krstjanin kao dodatak imenu odvajao se i razlikovao od
svih drugih napisa i.najlakse govorio o njegovoj nacionalnaoj etinčkoj pripadnosti . Nije mu bilo
potrebno ni prezime, ni ime oca, ni tjelesna osobina niti bilo šta drugo. U
selu je moglo biti više istih imena ali on je tu jedini krstjanin pa ga njegova
nacionaln etnička pripadnost odmah identificira.. Potpuno isti princip vidi se
i kod označavanja drugih osoba odrednicom npr. Vlah ili Bošnjanin pripadnik
Dobrih Bošnjana naroda koji je naseljavao prostore između Une na zapadu i Drine
na istoku. Bošnjani su imali svoje jezičke, kulturološke, vjerske. odlike koje
su ih odvajale i razlikovale od ostalog, okolnog stanovništva. Ta njihova nacionalna
narodnosna, etnička pripadnost bila je najjednostavniji i najefikasniji način
za njihovu idetifikaciju, bez prezimena, bez tjelesne osobine,bez bilo čega
drugog. Kod najvećeg dijela stanovnika u ovim popisima koristile su se odrednice
tipa: Hajdar sin Ilijasa, Kasim sin Jusufa, Đure sin Radoja, Radman sin Vukše, Đurađ njegov brat,
Vukač kovac,Radivoj hromTako dolazimo i do imena Radilja.
Vidi
se to, na primjer, kod stanovnika sela Blizna kod Rudog za koje se u
hercegovačkom defteru iz 1477. god. navodi da su oni krstjani .
. Bolašin krstjanin;
Radosav krstjan;
Raško krstjanin
Radilja krstjanin;
Milobrad krstjanin
Vukmir krstjanin
Tvrdan krstjanin;
Radohna krstjanin;
Radut krstjanin
Dobri Bošnjani su sebe, u vjerskom smislu,
uvijek označavali odrednicom krstjanin. Sa ovim Bošnjani su isticali da su oni
slijedbenici izvornog, nepromijenjenog kršćanstva, odnosno vjere bosanske.
Pravoslavlje i katoličanstvo oni su smatrali iskrivljenim, izmjenjenim kršćanstvom.
Također je poznato da su pripadnici
vjere bosanske, Dobri Bošnjani, dolaskom Osmanskog carstva u ove krajeve Balkana, prihvatili Islam kao sebi blisko
učenje i blisku duhovnost..: Orijentalni institut, Sarajevo, 1964
Nije poznato i dovoljno istrazeno da li prezime Radilj i druga slicna bez slova ic na kraju prezimena su starija prezimena od onih sa slovima ic na kraju prezimena npr Radic .Iz svega toga je vidljivo kako je iz prvobitna imena Radilja nastalo danasnje prezimene Radilj a kojem je osnova rijec Rad a s tim primjerom je i lakse razumjeti nastanak svakoga prezimena od toga vremena,vremena kad su imena prelazila u prezimena kojim su naknadno nadodavana nova imena kakva znamo danas..Vazno je jos napomenuti velika smrtnost i radjanja zenskih osoba u obitelji Radilj krajem devetnaestoga stoljeca smanjila su brojnost obitelji Radilj pa su neke mlade zene Radilj morale i nakon udaje uz prezime muza zadrzati i svoje djevojacko prezime Radilj , pa su se tako prvi puta pojavila dupla prezimena Radilj-Grgic,Radilj-Bijelic.Radilj-Juric.No unatoc tome pocetkom dvadesetoga stoljeca jedan dio obitelji Radilj otisao je iz Bosanske Posavine i nastanio u Slavoniji i Dalmaciji a drugi dio u druge drzave Europe i Sad.. Hvala na paznji.