Prezime Novoselac je također prisutno u selu Stanići pored Kapele (10 km sjeverno od Bjelovara). Radi se o prezimenu koje ima dug kontinuitet prisutnosti na Bilogori. Naše prezime je jedno od najstarijih na prostoru Općine Kapela. Prema istraživanjima mog pradjeda, Novoselci su na Bilogoru došli iz okolice Novog Marofa sredinom 17. stoljeća. Prvi zapisi o prezimenu su varirali od Novoszel, Novoszelecz i Novoszelacz. Prema nekim mojim istraživanjima, vjerujem da su moji preci bili kategorija prebjega iz civilne Hrvatske u Vojnu Krajinu, "coloni fugitivi". Jesu li zapravo stigli iz okolice Novog Marofa (konkretno Podevčevo- gdje je na starim vojnim kartama bio zacrtan zaselak Novoselec) ili ne, teško je znati. Zahvaljujući podacima koje je istraživao moj pradjed, Ivan Novoselac, koji je tada bio načelnik općine Kapela,  mogu pretpostaviti da je to istina. Nažalost, ogroman broj arhivske građe iz doba naseljavanja Varaždinskog generalata, pa tako i mog sela, je spaljen tijekom 2. svjetskog rata, budući da su partizani 4 puta granatirali i palili zgradu općine. Također, navode se podaci da je Župa Kapela (tada se zvala Sv. Magdalena /Plaunica Superior) vodila matične knjige od 2. polovice 17. stoljeća. Nažalost, do sad sam uspio pristupiti matičnim knjigama tek od 1730-ih godina, budući da je dosta arhivske građe stradalo zbog vlage . U periodu 1730-1780-ih godina evidentirano je dosta Novoselaca.barem 2-3 obitelj (iako su na vojnim kartama bile ucrtane u selu Stanići samo 2 kuće). Vjerujem da je tada u našoj obitelji prevladavao princip organizacije kućne zadruge, koja je bila normalna u to doba. Mislim da nema potrebe da ovim putem pišem svaku pojedinu osobu koja je evidentirana, no ako nekog zanima, rado ću natipkati podatke koje sam pronašao. Osim u Stanićima, prisutnost Novoselaca je bila i u selu "Vlaška Diklenica" koje danas ne postoji pod tim imenom, nego se radi ili o selu Stara Diklenica ili Srednja DIklenica. Specifično je kod tih Novoselaca što njihova prezime nisam uspio prevesti na neki hrvatski ekvivalent. Zaista su bila čudnija i neučestalija u odnosu na imena Novoselaca iz sela stanići. 18. stoljeće je zasigurno bilo vrlo naporno i za našu obitelj, budući da su učestali ratovi Habsburškog carstva i vojne obaveze krajšnika Varaždinskog generalata iscrpljivale kako vojnike, tako i ostatak obitelji. Iz dostupne arhivske građe saznaje se zapravo jako malo: ime, prezime, eventualno naselje u kojem žive, datum rođenja/smrti. Problem nastaje u arhivskoj građi od 1780-1830, gdje tih matičnih knjiga nema pa tako nemam precizne informacije za rekonstrukciju rodoslovnog stabla.  Od 1830-ih se matične knjige vode puno bolje, tako da imam na raspolaganju više informacija. Prezime Novoselac je i dalje prisutno u selu Stanići, i u Diklenici- koja se tada više ne zove "Vlaška". Zbog kvalitetnije evidencija saznajemo da Novoselci nisu veliki posjednici zemlje, nego bi više bili okarakterizirani kao srednji poljoprivrednici. I dalje je obitelj živjela u sistemu kućne zadruge do samog kraja Vojne krajine. 1880-ih je došlo do odvajanja obitelji gdje je prema mojim saznanjima matična kuća podijeljena na 2 djela. Iako nisam našao točne zapise o vojnim sudjelovanjima svih predaka, poznato mi je iskustvo unazad 5 generacija. Pradjed Miško Novoselac (rođ. 1875 godine) sudjelovao je u 1. svjetskom ratu i zarobljen je u Galiciji od strane Rusa. Njegova žena Manda Novoselac, rođ. Golubović, godinama nije znala ništa o njemu sve dok se nije pješice vratio iz Rusije doma. Nije volio puno govoriti o ratu, barem mi je tako prenio moj djed. Jedino što je govorio je da su uvjeti bili katastrofalni i da nitko nije imao volje poginuti za Monarhiju. Prilikom napada je postojala velika opasnost od snajperske vatre tako da su u pravilu samo podizali puške iznad rova i pucali bez ciljanja. Kako mu je bilo u zarobljeništvu nije objašnjavao. Preminuo je 1949. godine. Njegov sin, Ivan Novoselac je moj pradjed. Već sam ga spominjao, budući da sam na temelju njegovih istraživanja došao do svih saznanja o povijesti obitelji. Ivan je rođen 1906. godine, i prilikom predratnih stanja došao je do čina vodnika u HSZ-u (Hrvatska seljačka zaštita). Tijekom 2. svjetskog rata je bio i načelnik Općine Kapela.