Seferi u Hrvatskoj većinom su Hrvati (iz okolice Đurđevca), nešto manje Bošnjaci (iz Srednje Bosne), te rijetko i Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Srednjoj Bosni (područje Travnika) i u Sloveniji. U Seferima u Srednjoj Bosni svaki drugi stanovnik prezivao se Sefer.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 30 Sefera u 11 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 10, pa se njihov broj utrostručio. Prisutni su u osam hrvatskih županija, u šest gradova i tri manja naselja, najviše u Puli (<10), Podstrani u okolici Solina (<10), Zagrebu (<5), Molvama u okolici Đurđevca (<5), te u Sisku (<5).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje nekoliko puta, a prvi put 1917. godine u izvoru Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih bilježnika.