Špeljaci u Hrvatskoj uglavnom su Hrvati (iz okolice Zaboka), rijetko Slovenci (iz okolice Klanjca), te vrlo rijetko i Bošnjaci (iz Kosova). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Zaprešiću. U Donjem Čemehovcu u okolici Klanjca gotovo svaki stanovnik prezivao se Špeljak.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 50 Špeljaka u 20 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 70, pa se njihov broj smanjio za 40 posto. Prisutni su u pet hrvatskih županija, u pet gradova i pet manjih naselja, najviše u Zagrebu (20), Movraču u okolici Zaboka (<10), Vetovu u okolici Orahovice (<10), Dubravici u okolici Klanjca (<5), te u Zaprešiću (<5).
Izvan Hrvatske
Prezime Špeljak (uključujući: Shepelyak, Speljak) prisutno je u 8 država na tri kontinenta.
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje preko deset puta, a prvi put 1906. godine u izvoru Ljetopis društva Svetog Jeronima..