Đulići u Hrvatskoj velikom su većinom Hrvati (iz okolice Zaprešića), bitno manje Bošnjaci (iz Cazinske Krajine, BiH), te vrlo rijetko i Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Zagrebu i u bosanskoj Posavini (područje Modriče). U Đulićima u Bosanskoj Krajini svaki deveti stanovnik prezivao se Đulić.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 50 Đulića u 20 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 30, pa se njihov broj povećao za 50 posto. Prisutni su u većini hrvatskih županija, u jedanaest gradova i 15 manjih naselja, najviše u Zagrebu (<10), Bibinju u okolici Zadra (<10), Zaprešiću (<10), Slavonskom Brodu (<5), te u Šibeniku (<5).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje preko pet puta, a prvi put 1906. godine u izvoru Ljetopis društva Svetog Jeronima..