Vilići u Hrvatskoj velikom su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Bosanske Posavine. Vilići su rjeđe i Srbi, te Bošnjaci (Cazinska krajina, BiH). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Srednjoj Bosni (područje Maglaja) i u Cazinskoj Krajini, BiH (područje Cazina). U Mutniku u Cazinskoj Krajini, BiH svaki šesti stanovnik prezivao se Vilić.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 480 Vilića u 210 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 260, pa se njihov broj povećao za 80 posto. Prisutni su u gotovo svim hrvatskim županijama, u 44 grada i 47 manjih naselja, najviše u Zagrebu (85), Rijeci (40), Splitu (35), Drenovcima u okolici Županje (25), te u Osijeku (20).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje preko dvadeset puta, a prvi put 1906. godine u izvoru Ljetopis društva Svetog Jeronima..