Kulići u Hrvatskoj pretežito su Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi, te Bošnjaci. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Splitu i u Tuzlanskoj Regiji, BiH (područje Tuzle). U Dugobabama u okolici Solina svaki treći stanovnik prezivao se Kulić.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 720 Kulića u 290 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 530, pa se njihov broj povećao za 40 posto. Prisutni su u gotovo svim hrvatskim županijama, u 39 gradova i 60 manjih naselja, najviše u Zagrebu (165), Splitu (105), Obrovcu Sinjskom (35), Solinu (35), te u Dugobabama u okolici Solina (25).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje preko deset puta, a prvi put 1906. godine u izvoru Ljetopis društva Svetog Jeronima..