Krstinići u Hrvatskoj većinom su Hrvati, najvećim dijelom iz Raba na otoku Rabu, a prema nekim izvorima s otoka Hvara i Boke kotorske. Često su i Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je na otoku Rabu i u okolici Hrvatske Kostajnice. U Pedalju u okolici Hrvatske Kostajnice svaki treći stanovnik prezivao se Krstinić.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 290 Krstinića u 130 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 300, pa je njihov broj ostao podjednak. Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 23 grada i 25 manjih naselja, najviše u Palitu na otoku Rabu (65), Zagrebu (35), Splitu (25), Banjolu na otoku Rabu (20), te u Pedlju u okolici Hrvatske Kostajnice (20).
Izvan Hrvatske
Najmanje 11 obitelji s ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (5), Ameriku (4), Austriju (1), te u Venezuelu (1). Prezime Krstinić (uključujući: Krstinic, Krstinich) prisutno je u 10 država na četiri kontinenta. Prezime "Krstinic" nosi oko 200 osoba u Njemačkoj, manji broj u Boliviji, te manji broj osoba u Americi. "Krstinich" nosi manji broj osoba u Americi.
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje preko deset puta, a prvi put 1906. godine u izvoru Ljetopis društva Svetog Jeronima..