Kernovi u Hrvatskoj uglavnom su Hrvati (iz Grada Ludbrega), rijetko Mađari (iz okolice Osijeka), te vrlo rijetko i Slovenci (iz Grada Zagreba). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Zagrebu i u Banjalučkoj Regiji, BiH (područje Banje Luke).
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 70 Kernova u 40 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 120, pa se njihov broj smanjio za 40 posto. Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 17 gradova i pet manjih naselja, najviše u Zagrebu (35), Ludbregu (<10), Vinogradima Ludbreškim (<10), Varaždinu (<5), te u Garešničkom Brestovcu (<5).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje preko trideset puta, a prvi put 1902. godine u izvoru Prvi adresar grada Zagreba.