Dugonjići u Hrvatskoj uglavnom su Hrvati, dobrim dijelom iz tuzlanskoga kraja (BiH), a vrlo su rijetko i Bošnja ci. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u bosanskoj Posavini (područje Brčkog) i u Srednjoj Bosni (područje Travnika). U Miškića Brdu u Srednjoj Bosni svaki treći stanovnik prezivao se Dugonjić.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 260 Dugonjića u 110 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 60, pa se njihov broj višestruko povećao. Prisutni su u gotovo svim hrvatskim županijama, u 31 gradu i 30 manjih naselja, najviše u Zagrebu (65), Gunji u okolici Županje (25), Splitu (15), Novom Vinodolskom (15), te u Rajevom Selu u okolici Županje (10).
Izvan Hrvatske
Najmanje 15 obitelji s ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (5), Ameriku (4), Švicarsku (3), Austriju (2), te u Veliku Britaniju (1). Prezime Dugonjić prisutno je u 15 država na četiri kontinenta. Prezime "Dugonjic" nosi oko 100 osoba u Urugvaju, manji broj u Kanadi, te manji broj osoba u Americi.
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje nekoliko puta, a prvi put 1906. godine u izvoru Ljetopis društva Svetog Jeronima..