Đurovići u Hrvatskoj u su najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Garešnice, a prema nekim izvorima sa Mljeta. U manjem broju mogu biti i Crnogorci te Srbijanci (iz Srbije). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Dubrovniku i Zagrebu. U Trnavcima u Podrinju, BiH gotovo svaki stanovnik prezivao se Đurović.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 340 Đurovića u 160 domaćinstava. Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 37 gradova i 36 manjih naselja, najviše u Zagrebu (70), Dubrovniku (20), Močićima u okolici Dubrovnika (15), Splitu (15), te u Rijeci (<10).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje preko dvadeset puta, a prvi put 1906. godine u izvoru Ljetopis društva Svetog Jeronima..