Raše u Hrvatskoj uglavnom su Hrvati (iz okolice Zadra), rijetko Srbi, te vrlo rijetko i Bošnjaci (iz okolice Našica). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u bosanskoj Posavini (područje Dervente) i u Romanjiji, BiH (područje Sokolca). U Parževićima u Romanjiji, BiH svaki treći stanovnik prezivao se Rašo.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 120 Raša u 60 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 0, pa se njihov broj višestruko povećao. Prisutni su u deset hrvatskih županija, u jedanaest gradova i 14 manja naselja, najviše u Slavonskom Brodu (30), Zagrebu (25), Sukošanu u okolici Zadra (20), Banovoj Jaruzi (<10), te u Dugom Selu (<5).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje preko šezdeset puta, a prvi put 1906. godine u izvoru Ljetopis društva Svetog Jeronima..