Kneževići u Hrvatskoj često su Hrvati, dobrim dijelom iz oko lice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovi ne, a u manjem broju mogu biti i Srbi te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Zadru. U Vinjercu u okolici Zadra svaki drugi stanovnik prezivao se Knežević.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 9800 Kneževića u 4200 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 7300, pa se njihov broj povećao za 30 posto. Prisutni su u svim hrvatskim županijama, u 113 grada i 734 manja naselja, najviše u Zagrebu (1570), Zadru (510), Rijeci (465), Osijeku (285), te u Slavonskom Brodu (235).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje preko sto puta, a prvi put 1725. godine u izvoru Matične knjige Katoličke crkve.