Dragićevići u Hrvatskoj gotovo su u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Hercegovine, a rijetko su i Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Hercegovini (područje Čapljine) i u Hercegovini (područje Ljubuškog).
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 30 Dragićevića u 20 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 10, pa se njihov broj utrostručio. Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 17 gradova i jedanaest manjih naselja, najviše u Zagrebu (10), Zadru (<5), Podaci u okolici Ploča (<5), Tovarniku u okolici Iloka (<5), te u Splitu (<5).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje preko trideset puta, a prvi put 1906. godine u izvoru Ljetopis društva Svetog Jeronima..