Čubre u Hrvatskoj većinom su Srbi, dobrim dijelom iz okolice Belog Manastira, ali su često i Hrvati. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Osijeku i Slunju. U Gornjem Dobretinu u okolici Hrvatske Kostajnice svaki četvrti stanovnik prezivao se Čubra.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 120 Čubra u 60 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 200, pa se njihov broj smanjio za 40 posto. Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 18 gradova i 19 manjih naselja, najviše u Tenji (20), Jagodnjaku u okolici Belog Manastira (20), Zagrebu (15), Osijeku (<10), te u Puli (<10).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje nekoliko puta, a prvi put 2007. godine u izvoru Enciklopedija hrvatskih prezimena..