Ćulibrci u Hrvatskoj pretežito su Srbi, većim dijelom iz Cazinske krajine (BiH), ali su često i Hrvati. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Cazinskoj Krajini, BiH (područje Bosanske Krupe) i u bosanskoj Posavini (područje Bosanskog Novog). U Rašću u bosanskoj Posavini svaki treći stanovnik prezivao se Ćulibrk.
Rasprostranjenost
U Hrvatskoj danas živi oko 160 Ćulibrka u 90 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 100, pa se njihov broj povećao za 60 posto. Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 23 grada i 23 manja naselja, najviše u Zagrebu (40), Bijelom Brdu u okolici Vinkovaca (15), Osijeku (15), Daruvaru (10), te u Našicama (<10).
U izvorima do sada obrađenim u projektu Acta Croatica, ime se spominje nekoliko puta, a prvi put 2007. godine u izvoru Enciklopedija hrvatskih prezimena..