IN MEMORIAM
Prof. dr.
sc. Nada Smolić-Krković
(Vinkovci,
1923. - Zagreb, 2016.).
Krajem 2016.
godine napustila nas je prof. dr. sc. Nada Smolić-Krković. Ovaj prigodni prikaz
njezinog života i rada započet ćemo razmišljanjem jedne od njezinih nekadašnjih
studentica, ugledne socijalne radnice Ane Balaban:
»Profesorica Nada Smolić-Krković jedna je od
najvažnijih, ako ne i najvažnija, osoba za razvoj profesionalnog socijalnog
rada u Hrvatskoj. Kao profesorica Više škole za socijalne radnike u Zagrebu,
prepoznala je ograničenja dvogodišnjeg obrazovanja za brojne izazove koje su
pred ovu struku stavljale društvene i gospodarske prilike te se zalagala i dala
veliki poticaj osnivanju četverogodišnjeg visokog obrazovanja socijalnih
radnika. Kada je, 1971. godine, osnovan Međufakultetski studij za socijalni
rad, profesorica Smolić-Krković nije bila samo predavač ključnih kolegija, već
i kreator njegovog sadržaja i organizacijske strukture, koji su za tadašnje
vrijeme bili uistinu inovacijski. Naime, shvativši da profesija socijalnog rada
zadire u različite pore društvenih, međuljudskih, obiteljskih, partnerskih i
dr. odnosa, zalagala se da studenti socijalnog rada steknu znanja i vještine iz
različitih područja − pravnih znanosti, ekonomije, psihologije, sociologije,
defektologije…, i to uključivanjem u nastavu na matičnim studijima, učeći tako
pojedine sadržaje od tada najboljih profesora.
Kao profesorica kolegija »Socijalni rad« na svim godinama Međufakultetskog studija socijalnog rada koristila je iskustva stečena sudjelovanjem na brojnim međunarodnim kongresima i savjetovanjima te su sadržaj i način njenih predavanja bili znatno ispred svog vremena. Tako su, primjerice, studenti učili igrati uloge, kako bi bolje spoznali sebe, svoje motive izbora upravo toga zanimanja, ali jednako tako, kako bi bolje razumjeli osobe s kojima će se susretati u svom budućem radu. Njeno poimanje socijalnog rada vidljivo u radovima »Dinamika intervjua u socijalnoj anamnezi«, »Motivacija u socijalnom radu« i dr. i danas služe kao temelj stručnog djelovanja socijalnih radnika, a »Supervizija u socijalnom radu« svjedoči o prepoznavanju potrebe stvaranja uvjeta za profesionalni rast i razvoj profesije i podrške socijalnim radnicima u svakodnevnom radu. Profesorica Smolić-Krković bavila se vrlo širokim spektrom tema, zanimali su ju djeca i mladi, ali isto tako, i starenje i problemi starih, o čemu govore njeni brojni radovi. Iako po osnovnom obrazovanju psihologinja, Nada Smolić-Krković ostavila je neizbrisiv trag u razvoju socijalnog rada i obrazovanju socijalnih radnika na ovim prostorima.«
Prof. dr. sc. Nada Smolić-Krković
diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu1949., gdje je i
doktorirala 1953. Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
radila je od 1949. do 1959. godine (Ajduković, 1999.), kada je zbog osobnih
razloga prešla na Višu školu za socijalne radnike. Radila je i kao profesorica
i na Međufakultetskom (Interfakultetskom) studiju socijalnog rada (Kljaić,
2002.). Bavila se raznim područjima psihologije i socijalnog rada, ali najpoznatija
je ostala po istraživanjima iz područja psihologije starenja i gerontologije
(Ravlić, 2008.: 64).
Na Višoj školi za socijalne radnike,
predavala je sljedeće kolegije: »Opća psihologija«, »Razvojna psihologija«,
»Psihologija ličnosti«, »Socijalna psihologija (odabrana poglavlja)«,
»Industrijska psihologija (odabrana poglavlja)«, »Delinkvencija maloljetnika«.
Kada se 1971. godine osniva
»Međufakultetski studij za socijalni rad«, profesorica Smolić-Krković predaje
kolegije: »Socijalni rad (na sve četiri godine studija)« i »Gerontologija« u na
3. godini studija.
Bila je gost predavač i povremeni
predavač na:
•
Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu
• Školi za fizioterapeute u Zagrebu
• Filozofskom fakultetu u Sarajevu
•
Školi socijalnog rada u Ljubljani.
Sudjelovala je na oko 30
međunarodnih i 20 nacionalnih kongresa i stručnih skupova. Nagradu za životno
djelo primila je 1978., a nagradu za istraživački i znanstveni rad 1979.
godine. Pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) bila je povremeni stručni
savjetnik za područje starenja.
Profesorica Nada Smolić-Krković dugi
je niz godina bila u mirovini (umirovljena je na svoj zahtjev akademske godine
1983./84.). Nažalost, nije održavala kontakte s djelatnicima Studijskog centra
socijalnog rada, ali je održavala i dalje kontakte s kolegicama i kolegama iz
međunarodne zajednice koji su je iznimno cijenili. Aktivno je sudjelovala na
poslijediplomskim tečajevima »Social Gerontology in International and
Cross-Cultural Perspectives« na IUC
Dubrovnik. Tijekom tog razdoblja razvila je prijateljstvo s Ann Dill, uglednom
američke sociologinjom sa Sveučilišta Brown, od koje smo i čuli za njezinu
smrt. Profesorica je i profesionalno i osobno bila najduže u kontaktu sa
socijalnom radnicom Marijanom Ljubić iz Doma za starije osobe Trnje, a
posljednje dane života, provela je u tom domu. Glavni izvor podataka za ovaj
prilog je njen životopis pronađen u ostavštini, a koji nam je ustupila upravo
Marijana Ljubić.
Njena ljubav i poštovanje prema profesiji socijalnih radnika jasno se vidi u zapisu iz njene ostavštine koji prenosimo u originalu. Nažalost, ne znamo za kojoj prigodu je priredila ovo obraćanje, no znamo da je tada već bila više od 10 godina u mirovini. Imali smo potrebu pokazati ovaj autentični iskaz topline i snage odnosa Nade Smolić-Krković i socijalnih radnika, njezinih nekadašnjih studenata.
Iz popisa objavljenih radova, koji
je sastavila sama profesorica Smolić-Krković, te monografije objavljene povodom
70 godina Odsjeka za psihologiju (Ajduković, 1999.) izdvojili smo radove koji
najbolje opisuju široki raspon njezinog istraživačkog i stručnog djelovanja te
koji su imali najveći utjecaj na razvoj socijalnog rada u Hrvatskoj.
•
Smolić-Krković, N. (1951). Racionalna organizacija učenja.
Organizacija rada, (7), 1-8.
•
Smolić-Krković, N. (1952). Ispitivanje interesa naše
omladine. Psihološki bilten, (2).
•
Smolić-Krković, N. (1953). Psihologija motivacije. Prosvetno delo, (1-2), 3947.
•
Smolić-Krković, N. (1964). Emocije kod djece. Beograd: Rad.
•
Smolić-Krković, N. (1966). Zašto i kako učiti. Zagreb: Školska knjiga.
•
Smolić-Krković, N. (1967). Motivacija u socijalnom radu. Zagreb. Društvo socijalnih radnika
SRH.
•
Smolić-Krković, N. (1969). Novi doprinosi na području gerontologije, 9 (3-4), 50-63.
•
Smolić-Krković, N. (1970). Motivacija u teoriji
»socijalnog rada na slučaju«. Socijalni rad, 10 (1-2), 32-36.
•
Smolić-Krković, N. (1970). Neki prijedlozi za rad sa
starijim građanima. Socijalni rad, 10
(3-4), 125-130.
•
Smolić-Krković, N. (1970). O interesu i metodama
njegova ispitivanja. Pedagoški rad:
Časopis za pedagoška i kulturno-prosvjetna pitanja, 25, (1), 237-46.
•
Smolić-Krković,
N. (1972). Socijalna zaštita i potrebe starih ljudi. Sociologija sela, 10, (3-4), 37-49.
•
Smolić-Krković, N. (1974). Gerontologija: Priručnik za socijalne radnike. Zagreb: Savez društava socijalnih radnika.
•
Smolić-Krković, N., Milinković, D. & Visinski, A.
(1976). Longitudinalna studija socijalno
ekonomskog stanja starih ljudi u seoskim područjima SR Hrvatske: konačni
izvještaj. Zagreb: Republički zavod za socijalni rad.
•
Smolić-Krković, N. (1976). Problems of the structure
pof the educational system for the training and legitimization of personnel in
the social services profession. Eurosocial
reports, 8.
•
Smolić-Krković, N. (1977). Ageing, bureaucracy and the
family. In: SmolićKrković, N. (ed.), Family, bureaucracy and the elderly.
Duke Universtiy Press, 1977.
•
Smolić-Krković, N. (1977). Dinamika intervjua u socijalnoj anamnezi − supervizija u socijalnom
radu. Zagreb: Savez društava socijalnih radnika Hrvatske.
•
Smolić-Krković, N. (1979). Ageing in Yugoslavia. In:
Thursz, J. Vigilante.(ed.), Reaching the
aged. London: SAGE Pub., Chpt. 11.
•
Smolić-Krković, N. (1979). Socijalni rad i novi Obiteljski zakon. Zagreb: Republički zavod za
socijalni rad.
•
Smolić-Krković, N. (1987). Small area planning for the
elderly, Zadar, Yugoslavia. In: The care
for elderly people – a perspective from Yugoslavia. Copenhagen: WHO.
I na kraju nekoliko osobnih riječi.
Radovi i knjige prof. dr. sc. Nade Smolić-Krković pokazuju široki istraživački
i stručni interes koji je bio »ispred vremena« i tadašnje razine razvoja
socijalnog rada. Pri tome je umješno isprepletala psihologijske znanstvene
spoznaje s potrebama prakse socijalnog rada.
U vrijeme kad nije bio postojao
pritisak u akademskoj zajednici da se objavljuje u inozemstvu, prof.
Smolić-Krković je objavljivala svoja istraživanja u području gerontologije kod
uglednih međunarodnih izdavača. Njezina istraživanja u području starenje su još
uvijek značajni izvori i citiraju se u recentnim udžbenicima kao što je npr. u
knjizi Nancy Datan i »Leon Ginsberg »Life-Span
Developmental Psychology:
Normative Life Crises« (2013).
Igrom slučaja područja kao što je to grupni rad, supervizija ili motivacija u socijalnom radu, a u kojima je prof. Nada Smolić-Krković napravila pionirske iskorake za razvoj profesije socijalnog rada i obrazovanje socijalnih radnika, su i područja mog profesionalnog interesa. Bilo mi je profesionalno zadovoljstvo da ih mogu razvijati i da su nakon više od 30 godina postali dio prakse socijalnog rada. Često sam osjećala ponos da mogu kolegicama i kolegama iz međunarodne akademske zajednice naglasiti da smo jedna od rijetkih europskih zemalja koja je već sredinom 70-ih godina imala knjigu o superviziji. Imali smo tu knjigu upravo zahvaljujući suvremenom promišljanju potreba socijalnih radnika prof. dr. sc. Smolić-Krković. Iako su naši profesionalni kontakti bili rijetki, njezino djelovanje kao psihologinje u području obrazovanja i istraživanja u socijalnom radu bili su mi značajan profesionalni uzor.
1.
Ajduković, D. (ur.) (1999). Psihologija znanost za
čovjeka 21. stoljeća. 1929.1999. 70
godina Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb: Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet.
2.
Kljajić, S. (2002). Međufakultetski (Interfakultetski)
studij za socijali rad Sveučilišta u Zagrebu. U: Ajduković, M. (ur.), 50 godina Studija za socijalni rad.
Zagreb: Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, 51-77.
3.
Ravlić, S. (ur.) (2008). Hrvatska opća enciklopedija. Zagreb: Leksikografski zavod
M. Krleža, (10), 64.
Priredile: Marina Ajduković i Ksenija
Švenda-Radeljak