Danas na duvanjskom području Križanci žive u Vedašiću (34 obitelji, 155 članova), Tomislavgradu 07, 54), Lugu (6, 25), Sarajlijama (6,27), Oplećanima (6,27), Mrkodolu O obitelj), Šujici (1, 1) i Mandinu Selu (2 obitelji).
Prezime Križanac u osnovi ima riječ križ, od koje je izvedeno osobno ime Križan, na isti način kao što je od riječi krst nastalo vlastito ime Krstan. Dodavanjem nastavka -ac nastalo je prezime Križanac, koje prema tv orbi spada u istu grupu gdje i sljedeća duvanjska prezimena: Bekavac, Braovac, Cmac, Kotarac, Šarac.
Starosjedilačko prezime s maticom u Vedašiću, gdje ovaj rod obitava najmanje 400 godina. Za sada je najstariji poznati pripadnik ovog roda Ante Križanac, o kojem je spomen sačuvao fra Petar Bakula u svom nadaleko poznatom Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije.
“Iznad Vedašića u Ljubuši ima katoličko groblje. Nitko se ne sjeća da je ikada u to groblje i blizu njega na domet puške, pao grad. Između ostalog neki Ante Križanac (umro prije 12 godina), nakon što je navršio 120 godina života, svima je pričao da u cijelom njegovom vremenu nije nikada pao grad i da su to stalno tvrdili i njegovi stariji.”
Bakula je Šematizam objelodanio 1867. godine, Ante je Križanac umro 1855. godine, a kad se tome doda 120 godina njegova života, onda je rođen 1735. godine. Ako su sve ono o groblju i gradu tvrdili i Antini stariji, onda dolazimo do nazočnosti Križanaca u Vedašiću i oko godine 1700.
Fra Petar Bakula je zaslužan što poimenično znamo još jednog Križanca, franjevca fra Jakova. “Nakon diobe Hercegovine od Bosne (1845-op.A.I.) prešao je k nama i pošto je proveo šest godina s nama činilo mu se najugodnije da među nama zak:lopi svoj oči. Dana 17. Rujna 1852. godine pošto je zaželio da se teško bolestan prenese na Široki Brig, opremljen svetim sakramentima umirućih umro je oplakan od sve braće.:” Bakula svjedoči da je fra Jakov Križanac bio i učiteljem franjevačkih novaka, ali, nažalost godinu rođenja ovog franjevca sveta života nije zabilježio.
U vrijeme popisa bosanskohercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević je u Vedašiću zabilježio 14-člane obitelji Andrije i Mate Križanca (Andreas i Matthaeus Crixynaz); 1768. godine biskup je fra Marijan Bogdanović u Vedašiću zatekao također dvije Križančeve obitelji: Ivanovu s 22 i Petrovu s 15 ukućana.
U popisu iz 1768. godine zabilježene su još dvije obitelji s prezimenom Križanac, i to u Gabeli mjestu između Metkovića i Čapljine, koje je tada pripadalo staroj župi Brotnjo: obitelj Markovu s 18 i Stipanovu s 3 člana.
Od roda Križanaca nastali su Bokanovići iz Vedašića