Prezime Bara nastalo je u Primoštenu u drugoj polovici XIX. stoljeća iz dotadašnjeg prezimena Barin koje je u tom obliku u kontinuitetu postojalo u Primoštenu od kada se vode matične knjige, tj. od. 1622. Prvi član obitelji koji je upisan pod prezimenom Bara (upis je izvršio primoštenski župnik Ninčević) je Josip Bara (5. II. 1870 – †17. II. 1968.) dok su primjerice njegova braća i sestre rođeni prije njega na rođenju upisivani s prezimenom Barin, a u kasnijim upisima s prezimenom Bara i povremeno kao u popisu status animarum župe Primošten 1806 – 1897. opet kao Barin. Posljednji koji je u matičnim knjigama župe Primošten zabilježen s prezimenom Barin je Svetin Barin (24. X. 1895. – †16. VIII. 1896.) sin Ante Barina (28. XII. 1864. – †1. VII. 1956. – prezime tako zapisano – Barin od strane župnika Ivana Bjažića) i majke Antice rođ. Gobov (rođ. 30. IV. 1870. – †29. XI. 1951.). U XX. stoljeću prezime se isključivo bilježi u obliku Bara. 
Migracije članova obitelji Bara iz Primoštena zabilježene su 1895. u SAD, u prvoj polovici XX. st. u Argentinu, zatim 1946. saveznom kolonizacijom jedna obitelj preseljena je u Stanišić (Vojvodina) od koje potječu današnji nositelji prezimena Bara u Somboru i Kladovu. Najveći dio ove obitelji se vratio iz Vojvodine u Primošten i druge dijelove Hrvatske. Nakon Drugog svjetskog rata preseljavali su u Šibenik, Zagreb i zapadnoeuropske zemlje.
Izvorno prezime Barin teritorijalno je zastupljeno od XVI. do XIX. stoljeća na otoku Prviću, Šibeniku, Primoštenu, otoku Zlarinu, otoku Kapriju, otoku Murteru, otoku Ugljanu, otoku Vrgadi, Kaštelima, Trogiru, otoku Visu (zabilježeno 1787. u Komiži od primoštenske grane). Korijen ovog prezimena je patrinimskog podrijetla od osobnog imena Bartolomeo (Bartholomeus) hrv. oblik ovog osobnog imena je Bare čest u XVI. i XVII. st. na šibenskom području - iz kojeg se na upit čiji si dobija prezime Barin. Zbog teritorijalne bliskosti moguće je da današnji nositelji prezimena Barin i Bara imaju zajedničko ishodišno područje i pretke. 

Mario Bara