Memories: Fabijanić - povijest prezimena do početka 16. stoljeća


Povijest prezimena Fabijanić prije 16. stoljeća i migracija u smjeru sjevera (okolica Zagreba) i zapada (otok Pag, Rijeka) uslijed turskih osvajanja

Pleme Ladihović:

"Poglavita vlastela bili su: Fabianići, Nemanići,Herendići, Sankovići, Nikšići ili Mikšići i Cvetovići. Još se spominju Bežanići, Duljančići, Fabkovići, Hrčići, Lackovići, Mihalovići, Pivičići, Stoići, Štefačići, Vitalići, Vukovići, Žibrinjci, Žilkovići. Također se navode knežinjaci: Tomai Kačizić (1461), Šimun (1464), Bror Govorković (1493), Ivan Lovorković (1501), Ivan Nemanić-sudac plemić (1540), a godine 1555. navodi se župnik Grgur Stoić koji je vjerojatno posljednji župnik u Ladihovićima koji je doživio propast Kremena i svog plemena. 

Ladihovići (Vladihovići: Ladyhovich, Vladyhovych) su staro hrvatsko pleme, nekad naseljeno na Kordunu, s obje strane Korane prema LađevcuSlunju izvoru rijeke Gline i Klokoču. Graničilo je sa staro hrvatskim plemenima KlokočanaSmrčkovića i Stojmerića.

Pretpostavka je da se naselje Cvitović nekada zvalo Ladihović. Pleme Ladihovića sakupljalo se u klupe kod župne crkve sv. Nikole u Ladihoviću koja se spominje na popisu župa 1334.. Uz ovu župnu crkvu spominju se i crkve sv. Marije u Gnojnicama i sv. Bernardina kod Velike Glave. Istočno od Cvitovića, uz staru cestu prema Dalmaciji, na prijelazu preko rijeke Korane nalazi se stari Kremen grad za koji se pretpostavlja da je imanje i grad za obranu plemena Ladihovića."

https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Ladihovi%C4%87i

Naselje Cvitović:

"Ovaj kraj nekoć je bio sjedište snažnog i mnogobrojnog plemena Ladihovića (Ladyhovich, Vladyhovych) te je pretpostavka da se i naselje Cvitović nekada zvalo Ladihović. Istočno od Cvitovića, uz staru cestu prema Dalmaciji, na prijelazu preko rijeke Korane nalazi se stari Kremen grad za koji se pretpostavlja da je imanje i grad za obranu plemena Ladihovića. Pleme Ladihovića držalo je zemlje uz obje strane rijeke Korane prema Lađevcu, Slunju, izvoru rijeke Gline i Klokoču te je graničilo sa plemenima klokočkim, smrčkovićkim i stojmerićkim. U plemenu je bilo vlastele koja je držala kmetoveplemića jednoselaca i feudalaca doseljenih iz južnih krajeva Hrvatske. Poglavica plemena hrvatski se zvao "knežinjak", a latinski "sudac". Poglavita vlastela bili su: Fabianići, Nemanići, Herendići, Sankovići, Nikšići ili Mikšići i Cvetovići. Plemenska samostalnost postupno se gasi pod pritiskom moćnih feudalaca Krčkih-Frankopana koji 1442. otkupljuju Kremen grad od Ilke, udovice Domše od Ladihovića. Ovu dinamičnu župu naročito su ugrožavali Turci u 16. stoljeću. Mnogo je ljudi izginulo, umrlo od boleština i gladi, odvedeno u tursko ropstvo i raseljeno u razne krajeve da bi sačuvalo vlastiti život.

U razdoblju od preko 100 godina na ovom području gotovo da i nije bilo civilnog stanovništva. Nakon Bečkog rata (1683.-1699.) ovaj kraj oslobođen je od Turaka te mnogi Ogulinsko-modruški rodovi, kao i rodovi sa šireg područja Generalskog Stola i Bosiljevau sklopu kolonizacije naseljavaju područje ladihovićkog plemena: Radočaj (92 osobe - 21 obitelj), Turkalj (126-19), Paulić (77-15), Stipetić (47-10), Kučinić (16-3), Mlinac (20-3), Poljak (19-2), Raužan (10-1), Bogović, Šlat."

https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Cvitovi%C4%87_(Slunj)

V. Fabijanić,

Travanj, 2019